Zagrebački velesajam
| Zagrebački velesajam | ||
|---|---|---|
| ||
| Vrsta | d.o.o. | |
| Sjedište |  Zagreb, Hrvatska
| |
| Web stranica | www.zv.hr | |
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski). Poštanski broj je 10020.
Podrobniji članak o temi: Zagrebački zbor
Zagrebački velesajam je pravni sljednik Zagrebačkog zbora koji je Odlukom Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora, 22. veljače 1946. raspušten, a njegova imovina dana na raspolaganje Gradskom Narodnom Odboru. Istovremeno je ustrojen Zagrebački velesajam, koji je organizirao prvi poslijeratni sajam.
- 1947. (31. svibnja – 9. lipnja) prva poslijeratna izložba na prostorima bivšeg Zagrebačkog zbora u Savskoj (današnji Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu). Prostore je prvo trebalo urediti, jer su se tijekom rata koristili kao vojarna. Na tom sajmu sudjelovali su osim brojnih domaćih izlagača i izlagači iz inozemstva; SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska, Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija i Egipat.
- 1955. Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save.
- Od 1953. uz dotadašnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (priredba 1947. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i Proljetni međunarodni zagrebački velesajam.
- 1956. Jesenji zagrebački velesajam održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila TV (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio predsjednik države Josip Broz Tito.[1]
Od te godine velesajam se održava na novim prostorima u Novom Zagrebu. Tijekom 60-ih, prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam izbio po mnogim parametrima (izlagačka površina, broj izlagača, broj posjetitelja) u red najvećih svjetskih sajmova.
Od kraja 60-ih, mijenja se koncepcija sajmovanja, od dvije velike masovne izložbe općeg tipa, ka brojnim specijaliziranim sajmovima.
Zagrebački velesajam član je Međunarodog udruženja sajmova UFI-a (francuski: Union des Foires Internationales).
- Nepotpun popis
- Zagrebački sajam nautike, međunarodni sajam nautike
- Dani lova i ribolova, sajam opreme za lov i ribolov
- Beauty & Hair EXPO Zagreb, međunarodni sajam kozmetike, frizerstva i opreme za salone
- Zagreb Auto Show, međunarodni salon automobila, motocikala, gospodarskih vozila i prateće industrije
- BIAM, međunarodni sajam alatnih strojeva i alata
- Zavarivanje, međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite
- Zagrebački obrtnički sajam, sajam obrtništva i obrtničkih zanimanja
- Worldskills Croatia
- Dentex, međunarodni sajam dentalne medicine
- Pravo doba, sajam za zrele generacije
- Ambienta, međunarodni salon namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije
- Interliber, međunarodni sajam knjiga
- Infogamer, međunarodni sajam videoigara i opreme
- Inova, hrvatski salon inovacija s međunarodnim sudjelovanjem
- Growing up, sajam radosti bez granica za djecu i roditelje
- CroAgro, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije
- Sajmovi hrane i zdravog življenja (Organica, Apitera, Kronoplja, Mystic), međunarodni sajmovi hrane, organske proizvodnje i zdravog življenja
Kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog Velesajma zaštićeno je kulturno dobro.[2]
- ↑ Od Zbora do velesajma 1909. – 1999., Zagrebački velesajam / Ars Media d.o.o. Zagreb 1999. , str. 96, 97
- ↑ Kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog Velesajma Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pristupljeno 2023-01-25
- Sajmovi, www.zv.hr, pristupljeno 14. siječnja 2022.
