Prijeđi na sadržaj

Regija Murcia

Izvor: Wikipedija
Regija Murcia
Región de Murcia
Zastava Grb

Geografski položaj Regije Murcia u Španjolskoj
Glavni grad Madrid
Površina

- ukupno

9 po veličini

- 11,313 km²

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

10 po veličini

- 1,462,125 (2011.)
- 130.0/km²

Politički status Autonomna zajednica
Statut usvojen 9. jun 1982.
ISO 3166-2 MUR
Broj predstavnika u
Las Cortes Generales
 Kongres
 Senat
10
4
Predsjednik Fernando López Miras
Službene stranice

Regija Murcia (španjolski: Región de Murcia) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugoistoku Španjolske.

Sa sjevera graniči sa autonomnom zajednicom Kastilja-La Mancha, sa istoka sa Valencijom i sa Andaluzijom na zapadu. Dok se na jugu prostire Sredozemno more.[1]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Regija Murcia je svojom površinom od 11 km² deveta po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 1,462,125 stanovnika[2] deseta u zemlji.

Autonomna zajednica Murcija osnovana je 9. juna 1982., a administrativni centar je grad Murcia.[1]

Betički Kordiljeri na jugu Murcije graniče sa Sredozemnim morem, dok se na istoku pretapaju u ravnicu Cartagene. Na sjeveru leže planine Jumilla i Yecla, a na zapadu sjeveroistočna grana Betičkih Kordiljera.[1] Rijeka Segura protječe od sjeverozapada prema jugoistoku, preko sredine Murcije. Njene vode koriste se za navodnjavanje velikih hacijedi po dolinama Betičkih Kordiljera.[1]

Godišnja količina padavina u regiji je vrlo niska, pa padne svega oko 170 mm oko rta Tiñosa do 280 mm kod Cartagene. Temperature su visoke i pokazuju relativno malo sezonskih varijacija.[1]

Šezdesetih godina prošlog vijeka bio je bum intenzivnog navodnjavanja, pa je tad porastao broj stanovnika oko grada Murcije.[1] Početkom 21. vijeka zbog smanjenih količina vode centralna španjolska vlada promjenila je politiku navodnjavanja, pa sad ona odobrava korištenje voda.[1]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Većina poljoprivredne proizvodnje odvija se na velikim farmama koje se navodnjavaju, one proizvode povrće i voće za izvoz. Iako još uvijek polovica farmi nema uvjete za navodnjavanje, pa proizvode nešto malo ječma i grožđa.[1]

Stočarstvo je koncentrirano na svinjogojstvo.[1]

Tvornice prehrambene industrije koncentrirane su duž rijeke Segura. Cartagena je izrasla u prvorazredni industrijski centar, zahvaljujući nalazištima olova, cinka i soli.[1] Nakon izgradnje [[Petrohemija|petrokemijskog kompleksa na otoku Escombreras na ulazu u luku - Cartagena je postala vodeći evropski petrokemijski centar.

Razvojem turizma duž mediteranske obale, porasla je važnost uslužnog sektora na privredu.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Kastilja je 1243. anektirala tadašnju Taifu Murcia, kako bi dobila izlaz na Mediteran. Ona je ]1304.prepustila jedan dio Murcije Kraljevini Valencija. Preostali teritorij nekadašnje Kraljevine Murcia podijeljen je 1833. na provincije Murcia (današnja autonomna zajednica) i Albacete.[1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Murcia (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 16. 6. 2018. 
  2. Spain: Autonomous Communities and Major Cities (engleski). City population. Pristupljeno 16. 6. 2018. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]