Sergej Tolstov

Sergej Pavlovič Tolstov Сергей Павлович Толстов
Tolstov za vrijeme putovanja u Horezmu u 1950-im
Informacije
Rođenje	7. februar 1907. Sankt Peterburg Rusko Carstvo
Smrt	28. decembar 1976. Moskva Sovjetski Savez

Sergej Pavlovič Tolstov (Sankt Petersburg, 1907 - Moskva, 1976) bio je rusko-sovjetski arheolog i etnograf. Istakao je se na područima arheologije, povijesti primitivnih naroda, te antičke i srednjovjekovne historije naroda srednje Azije, istražujusti oblasti religije, društvenog sistema i probleme etnogeneze.

Život

Rođen u Sankt Peterburgu 1907. godine kao sin kozačkog oficira, Pavla Sergejeviča Tolstova. Tolstovi su imali dugu porodičnu povijest u ruskoj armiji te je Sergej dobio prvo obrazovanje u vojnim školama.

Od 1923. studirao je na Moskovskom državnom univerzitetu, gdje je diplomirao na etnološkom fakultetu 1930. godine . Pohađao je istovremeno dva fakulteta: fizičko-matematički te historijsko-etnološki.

Između 1929. i 1936. bio je istraživač u Muzeju naroda Sovjetskog Saveza. Studentsku praksu je 1935. obavio u Povolžju i u oazi Horezm među Turkmenima. Godine 1937 vodio je arheološku i etnografsku ekspediciju s malom ekipom u Horezmu za Moskovski univerzitet, za koji pothvat je bio pokretač i prvi urednik. Ekspedicijom će otkriti i pokrenuti istraživanje brojnih arheoloških spomenika Horezma, na primjer Toprak-kale, što će uroditi njegovim kasnije čuvenim djelom Drevni Khwarezm. Tih godina je predložio klasifikaciju i datiranje arheoloških kultura, pokrivajući razdoblje od neolitika do srednjeg vijeka.

U to vrijeme (1939) je držao novostvorenu katedru etnologije predavajući kurs Historija naroda srednje Azije. Godine 1942. je postigao doktorat historijskih nauka s temom disertacije Drevni Horezm. Iste godine je imenovan za direktora Instituta za etnografiju Akademije znanosti SSSR-a, čime je postao najviše rangirani etnograf Sovjetskog Saveza. Sljedeće godine je imenovan za dekana Historijskog fakulteta.

Aktivno je sudjelovao je u Drugom Svjetskom Ratu i za to je nagrađen državnom medaljom nakon rata. Zatim su slijedile brojna državna i akademska priznanja i nagrade.

Godine 1953. je postao dopisni član Akademije nauka Sovjetskog Saveza u odsjeku za historijske nauke;

Nastavio je ekspedicije u Horezmu, uz pomoć stručnjaka za religiju drevnog Horezma, Jurja Rapoporta.

U posljednjem desetljeću života je izgubio radnu sposobnost zbog niza moždanih udara. Umro je u Mosvki za vrijeme Brežnjeva (1976). Pokopan je na groblju Kuncevo. Ostavio je preko tristo akademskih radova.

Akademski put

• 1929-1936: istraživač za Muzej naroda Sovjetskog Saveza;
• 1939-1951: katedra kao profesor etnologije;
• 1942: doktorat;
• 1942-1966: direktor Instituta za etnografiju Akademije znanosti SSSR-a;
• 1943-1945: dekan Historijskog fakulteta;
• 1950: počasni radnik znanosti i tehnologije Uzbekistanske SSR;
• 1951: počasni djelatnik znanosti i tehnologije Tadžikistanske SSR;
• 1953: dopisni član Akademije nauka Sovjetskog Saveza u odsjeku za historijske nauke;
• 1956: dopisni član Njemačke akademije znanosti;
• 1957: zaslužni znanstvenik Kara-Kalpak ASSR;
• 1969: vanjski član Njemačke akademije znanosti;

Djelo

• Drevna kultura Uzbekistana (1943)
• Tragovima drevne horezmske civilizacije (1948)
• Drevni Horezm. Iskustvo historijskih i arheoloških istraživanja (1948)

Nagrade i priznanja

• 1944 – Medalja «Za obranu Moskve»
• 1945 – Medalja «Za pobjedu nad Njemačkom u Velikom domovinskom ratu 1941-1945.»
• 1945 – Orden Crvene zastave rada
• 1946 – Medalja «Za hrabar rad u Velikom domovinskom ratu 1941-1945.»
• 1949 – Državna nagrada Sovjetskog Saveza za dugogodišnja istraživanja i za djelo Drevni Khorezm
• 1957 – Orden Crvene zastave rada
• 1975 – Ordenom prijateljstva naroda

Spoljašne veze

• Profil na stranici Ruske Akademije Nauka.