Bodrići (zapadnoslovensko pleme)
Bodrići,[1][2] Rarogi ili Reregi,[3][4] jedno je od plemena Polapskih Slovena, koje je od 6. vijeka naseljavalo područje istočno od donjeg toka rijeke Labe, između Vizmarskog zaliva i Šverinskog jezera. Vjerovatno potiču iz Donje Šleske. Njihova glavna uporišta su bila Mahelen i Zverin. Oni su bili glavno pleme unutar plemenskog saveza Obodrita. Pleme je nezavisnost izgubilo poslije smrti kneza Niklota, koga je ubio saksonski vojvoda Hajnrih III. Na zemlji Bodrića u 13. vijeka nastalo je njemačko vojvodstvo Meklenburg.[5]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ V. V. Dorošenko. Bodriči // Sovetskaя istoričeskaя эnciklopediя.
- ^ Rudakov V. E. Bodriči // Эnciklopedičeskiй slovarь Brokgauza i Efrona : v 86 t. (82 t. i 4 dop.). — SPb., 1890—1907.
- ^ Annalista Saxo - Monumenta Germaniae Historica. SS. VI. Hannover: Impensis Bibliopolii Avlici Hahniani. 1844. str. 609.
- ^ „Saksonskiй annalist. Godы 745—1039”. Vostočnaя literatura.
- ^ Leciejewicza, pod redakcją Lecha (1988). Mały słownik kultury dawnych Słowian (Wyd. 2. izd.). Warszawa: Wiedza Powszechna. ISBN 978-83-214-0499-8.
