I

tzLozBA
SUVREMENOG
SLIKARSTVA
IKIPARSTVA
FNRJ

salon 54
K ATA L O G
I

salon 54
pobude
i organizaclla

I U naSoj javnosti joS nije bila dovoljno jusno istaknuta potreba

da se jednom opseZnom izlo,zbom prikaZu postignuia i smjernice
suvremenoe likovr-rog stvarala5tva na podrudju slikarstva i skulpture
FNRJ. Ali, ta potreba postoji, Stovi5e, pitanje njezinog r.je5enja po-
stalo je vrlo aktuelno. LJpravo sada, kad se na podrudju likovne
un-rjetnosti razvijaju novi odnosi umjetnika i socijalne sledine i kad
se pojavljuje cijeli niz novih krugova un-rjetnidkih problerna, neop-
bodno je potrebno, da se szrgleclaju rezultati nedavne pro5losti, kao i
posve suvremene pojave. Pobuda za izlolbu rSalon 54" ima dvostruko
porij eklo:
1. Da se udovolji spomenutoj potrebi i postavc tcrnelji drugirn
priredbama slidnog karakteia i namjene.
2. Da prireclivadi izloLbe ost-rale moguinost konkretne interpre-
tacije nadela rada i akcije, koja nasto je izgraditi u svojim struinim
I
esejima, kritidkirn prikazima i u toku priprema za radnje historijskog
kalaktera. $matramo, naime, da se drustvena i strudna djelatnost histc-
i
I
I
ridara umjetlo.sti tle iscrpljuje samo sakupljanjen i sredivanjeln
historijske grade, strudnoin obrzrdom i naudnom klasifikacijom utate-
ijala po zbirkal-ra galcrijn i muzejr, i publiciranim ocjenama i sudo-
vima. Ma kako koristan i neophoclno potrebau bio sav ovtrj njihov rrrd.
potpuni svoj snisao dobiva on tck erktivuin uie$den tt javnom Zivottt
sa\rrenrene likor-nc umjctnosti. u analizirrrnju sir.,'rcmenih zbivrrnja.
tumaienju salr.e:ilcnih poja\-el, tako da t;rrbrani stari i recentni hi:;to-
rijski nr,telij:-r1 postairc djeiatui fLrktol u svoln kultulnorr. niiiie-u, a llc
tek arhivski podatak. U stvzrri to jc plirlienri ideje o nuZnosti povczi-
vanja struine aktivnosti '-t itrrbiletu i ul terenu'

Istiiemo i potrebu da orSrrnizacijr-r pi'ircdbi oYe Yrste szl sYoic

stranc potaknu i ostvai'c histoliiari uutjetnosti jcr izlolbe u rei'tii
samih umjetniktr, Lipr'tvo zbog r-riihor-e individuiline zaintclesireuios;ti
i posr-e razun-rljive subjcktivnosti, nisu uvijek r-r-rogle zacloi'oljiti strvrc-
rnenirr potre brrma karaktera i sr-rhe levi jalnih i lcprezentatiyliih a
pogotovo r-l.c lon.rrsko-studijskih izloib\. Suprotnost sc tt tosr smislu
naravno ne iskljuiuje, ali uobiizljene jednostranost postirje ved izvjesnrr
opte re ,jenje. S,toga su u pt'iredivrJki odbor ove izloiLle uJli san-ro histo-

ridari umjetnosti. Njima je bl\'zi objektiyniji naiip posmatranja i vleri-

noyanja eksponata jer oyi zadnji znade sal-ro dijelove cjeline koiu
komponir.ajLl syojonl izloZbom, te prema tome nisu spremni da dinc
 nra kakve ustupke koji bi isli na ustrb zamisijene fizionomije izloi,be,
gradene na osnovi jedne odredene koncepcije. Eksponati
su clakle, za
ovakvu vrstu izlorbe, upotrebljeni ne kao prezentacije pojedino.q
umjetnika, nego kao akcenti koji biljeZe smjernic e razvoja
nase sa're_
rnene umjet'osti i sluze kao dokumentacija jedne
oclredene koncepcije
o tazYoJU.
Osnovna je namjena izlolbe u tome, da poku,sa:
1' da prikaie i zabiljeZi primjere likov'og .stvararastva,
koji su
stiiski napredni i koji imaju znadajke kreativnog iniciirania svjezih
oblika liao i aktualizacije doZivljajnih tema;
2. da uka:ze na tendencije, rrojih sc nesllmnjiva vitalnost serstoii
tr povezanosti sa aktuelnim opiirn i iikovnim zbivanjima i
koje teze
za oslobadanjem realizatorskih predisp ozicija nasih
ljucli
- umjetnika;
3. da te tendencije prikaZe i i'terp'etira u vezi sa cjelokupnon
likovnom i socijalnom situacijom, kao i u odnosu prema crogatlajima
i tradiciji na podrudju umjetnosti stranih kulturnih naroda;
4' da od materijala i sastava eksponata nastoji stvoriti javni
in_
strumenat poburli'anja dalj'jih umjetnidkih napora, pa
i instrumenat
ilustracije umjetnilke situacije uopie.
U najiirem izboru eksponata inicijativni odbor izlo:zbe tretira
podrudje F-NRJ kao jedinstvero, ukljudujuii tu
razumrjivo Istru
- -
 i Trst (t. i' umiet'ike 'frsta, koji su po nacionalnoj pripadnosti slo-
venci). Jedinstvenost toga podrtrlja odbor shvaia nesumnjivorn u
smislu kuiturne i politidke sroclnosti sviju odnosnih krajeva. pri
torne
nema potrebe da se apriorno brisu razliditosti, koje
su oiite i poznatc,
ali je jrrsno i to, dtt detaljne divergenciTe nisu od bitne
i iskljudive
vaznosti za kritiiku i historijsku interpretaciju
i inforrnaciju likovnih
zbivanja na tom tere'u. Vrernenski raspon, koji ulazi u ok'ir
izlo:zbe
obulrvaia decenije za koiih se tok historijskih zbit,anja nir podrudju
urnjetnosti i spor'enutom terenu toliko homogenizirao, cla je
'ar
iruiturno i politidki opravdano i potreb'o da se postojeie divergencije
tnnrt'.ie krajnje realistiino u vczi sa historijskirn polo
L,ajetn zentlje.
Premtl tcne, u generalnom rasporedu izlo:zbenog naterijala,
cljela
pojedinih autorrr nisu rtrsporedenn prerna nacionalnoj pripaclrrosti,
grupirana prema stilskoj srodnosti, relativnom datunu opusa,
l'le.qo su
liko'nin formrrcijama i sl. To, dakako, ne iskljuduje akcentuiranje
momenta regionalne, pa dak i
nacionalne pripadnosti, ako se to oiito
reflektiralo n rezultatu sAmoga oprrsa.
Sasterv izloLbe je siijecleii:
I. Fodasna uvcdna dvorana. U ovom su dijel' izroi,be
;rr.ikazana
djela naiih umjet'ika u vrem,enu izmecru dva ratir, ocl kojih su neka
posve nepaznata, neka su u ostalon opusu umjetnidka rijetka, pa
dak i
 posve osamljena, ali, izabrana su s nanjerom da se pokaZu momenti
naseg kontakta s vo'deiim likovnim pravcima u svijetu. Kod ovog izbora
priredivadi se nisu rukovodili principom vre,dnovanja pojedinih ekspo-
nata nego njihovorn upotrebljivosiu kao ilustracijorn za odredenu vari_
jantu dotidnog pravca na nasem terenu. prema tome ova dvorana je
samo eksplikativno-informativni uvod u izlo:zbu, koja obuhvaia suvre_
rnenike i podinje iza ove dvorane.

II. suvremenici. U torn su dijelu zastupani oni u,mjetnici, koji

svojim dosadasnjim opusom nadovezuju po pravcu nastojanja na djela
stvaralaca zastupljenih u uvo,dnoj dvorani ili dija djela u nasim relaci-
jama irnaju znaiaj relativnog ili stvalnog otkrivan ja. rzbor je
telio za
time, da prikaZe one pojave, koje kriju istinsku klicu L,ivota. To su
dakle oni, koji na podrudju likovne aktivnosti ne samo rad.e, nego
pokuSavaju ili zaista vei stvaraju.
Moi'da se moZe dobiti utisak da stoga sa,stavu izloLbenedostaje vanj-
ski ,,reprezntativni efekat<, ali dublji ie pogled u njemu naii djela i po_
kudaje, koji ie mu se mo6iukazati kao znakovi iskrena htijenja i stvara-
ladkog zanosa, pa dak i tamo gdje rjesenje nije bilo definitivno sazrelo.

Treba napomenuti da ima nekoliko autora dija djela nisu mogla

biti izlo'zena, ma da je odbor to Lelio, iz razloga sto se oni nalaze u

______l
 inostranstvu, ili sto su iz lidnih razloga odbili da ustupe
one eksponate
koje je odbor :zelio izloLiti.
Kako je historiog'afija nase umjetnidke proslosti, a osobito
one
recentnije oskudna, zacijelo ie izloibe ove vrste imati
znad'nje vrlo
korisnih pregleda historijske grade. Nadamo se naime, da iemo
tom
prilikorn pru:ziti moguinosti eventualnih nadopuna korektura,
i bar u
poznavanju izvjesnog broja pojedinadnih djela,
koja do sada nisu
dovoljno publicirana.
Prvenstveno je cilj
ove izroLbe bio historijskog karaktera, t. j.
da
se pojave konstatiraju a ne vrednuju, prema
tome su u okviru izloLbe
zastupljeni i neki eksponati kao tipidni za pravac a ne kao najborji
uopie.
organizatori ie smatrati da su ispunili svoj zadatak ako izroLba
>"Salon 54<< izazove interesovanje strudn jaka
i publike i ako ne ostane
jedina ove vrste, nego da podstreka za niz
slidnih ternatskih izlo:zbi iz
oblasti na5e suvremene likovne umjetnosti.
rzbor i postava eksponata izvrseni su od dlanova odbora
i bit ie
u Stampi i predavanjima detaljno obrazl o:zenj.

AMBROZ]C KATARINA
BASICEVIC MICA
PUTAR RADOSLAV
S/J,4NEC T'RIN
VIz]NTIN BORIS
 poiasna dvorana
REPRODUKCIJE

I
S. SUMANOVIC: KtpAR U ATEtJEtJ
 V. GECAN: U KRCMI

M. MILUNOVIC: PRIMORSKI PEJZAZ

 V. PILON: NA SEINI

lvl. UZELAC: AUTOPORTRET U BARU

S. KOVACIC: KUPAe

F---
 P. PALAVIEINI: PORTRET RASTKA PETROVICA

F. KRSINIC: NJEGOVATELJICA RUZA

I
,1. TARTAGLIA: AUTOPORTRET
 l. JOB: DALMATINSKI PEJZAZ

P. DOBROVIC: SrcARPINA
A. AUGUSTINCIC: GLAZBENIK

O. HERMAN: NAGOVARANJE
 I. TABAKOVIC: TUENJAVA

O. POSTRUZNIK: KLEK
 I OENERALIC: POGREB STEFA HALACEKA

M. VIRIUS: PROSJAK
 -.1

P. SMAJIC: AUTOPORTRET SA ZEN.OM

 M, MALES: VODA

R. ZIVANOVIC-NOJE: PRIVIDENJE U DIMU

I

L. IUNEK: CRTAC
SUVREMENIGI

M. KONJOVIC: KOMPOZICIJA 53
A KASTELANCIC: MURVE

K ANGELI RADOVANI: PORTRET DOBRISE CESARIC

 I
i
I

O. GLIHA: AUTOPORTRET O. iEVRIC: PORTRET K. A.

J. SMOKVINA: PORTRET
 DZAMONJA: GLAVA

M. STANEIC: SUMORNI ENTERIJER

M, SUSTERSIC: PRIMORSKA CRKVA
L. VUJAKLIJA: LJETNA l.rOC M. RIBNIKAR: FIGURA

B. MASCARELLI: RIBARSKE ZENE

O JANCIC: SJEDECI AKT
 M. SEDEJ:
MRTVA PRIRODA 5 KRLETKOM

B. KOBE: KEN
r

I. KOZARiC: BISTA
I. DULEIC: MRTVA PRIRODA
M MASCARELLI: ROVINJSKI SAN

J. SAVINSEK: FIGURA
ANASTASIJEVIC:
R. G. BUNK: KOMPOZICIJA

L, VOZAREVIC: PORTRET ZENE

A. MOTIKA: COLLAGE R. SAKSIDA: TERASA
L SPACAL: KUCE I PROZORI

D. TRSAR: JAN
 POPOVIC: PIJETAO
V. BAKIC: AUTOPORTRET
PIJETAO

M, POZAR:
A PSTRAKCIJ/
 5. KREGAR:
ZAPUSTENO MJESTO

F
 R. STOJADINOVIC: FORMA U PROSTORU

M PROTIC: JEZERSKA FANTAZIJA

 l. PICELi: KOMPOZICTJA XL

M. ORAZEM: ZENSKA FIGURA

 V. KRISTL: KOMPOzICIJA

P. OMCIKUS: KOMPOZICIJA 4

.t
 I

l(
II
l^
IJ
I .j.

I B. RASICA: KOMPOZ;CIJA
 A. SRNEC: KOMPOZICIJA

\
\ 1\

iCUA h

.
'..

_/d
 kod prof. Krizmana, a zatim na akademiji u
BIOGRAFSKE BILJESKE Mr.inchenu. Kasnije je studirao u Pragu i
Berlinu. ViSe je godina proveo u Sjevernoj
l. Autori u poGasnoi dvorani Americi i u Parizu. Zauzimao je jedno od
najvicinijih mjesta na izloZbama ,Proljetnog
AUGUSTINCIC Antun, kipar. Salonao. Pojava ekspresionizma na naSem
Roden je u Klanjcu 1900. Umjetnidku aka- terenu vezana je i uz njegovo ime.
demiju zavr5io je u Zagrebu. Uiio je kod GENERALIe Ivan, slikar.
Valdeca, Frange5a i Me5trovi6a. Studlrao je Roclen je 1904. u Hlebinama. Seijak. Podeo je
i u Parizu na Acad6mie des Beaux Arts. Na- slikati kao samouk. Vrlo je rano zapaLen
kon rane ekspresionistidke faze rada i uie56a njegov umjetnidki talenat i kao l?-godi5nji
u pokretu >Zemlje<, razvio je svoje djelo- mladi6 sudjeluje na izloZbama >Zemlje<. Ka-
vanje uglavnom na podrtiiju monumentalne snije se oko njega okuplja krug seljaka-sli-
skulpture. kara u t. zv. ohlebinsku slikarsku Skoh.ro.
BIJELIe Jovan, slikar Jezgru njegovog dosada5njeg opusa sadinja-
Roden i886. u Bosanskom Petrovcu. Slikar- vaju slike na staklu u tehnici, koja ima svoju
stvo studirao u Krakovu, Parizu i Pragu. tradiciju u folkloru.
Radio kao scenograf i Sef slikarske radionice HERMAN Oskar, slikar.
Narodnog pozoriSta u Beogradu clo 1925. g. Roden je 1886. u Zagrebu. Slikarstvo je podeo
Prvi put izlaLe 1917., a od tada u zemlji i studirati u Mrinchenu kod AZbea i na Aka-
inostranstvu. Pripadao grupi >Oblik<. Radi demiji. Od 1904. do 1933. Zivi i djeluje u
isprva kao ekspresionisia, a zatim kao kolo- Mtinchenu, ali povremeno dolazi u zemlju.
rista. 1914. prikljuiio se u Miinchenu grupi >Neue
DOBROVIE PETAR, SIiKAr. Secession<. U poietku svog razvoja nastavlja
Roclen je 1BBB. u Pe6uhu, a umro t942. u Iiniju Radi6a, ali uskoro se priklanja utjecaju
Beogradu. Slikarstvo je udio na akademiji Flansa v. Mar6esa i konaino pribliZuje eks-
u BudimpeSti. Kasnije je u viSe navrata stu- presionizmu.
dire.o u Parizu. Na njegov umjetnitki tazvoi JOB Ignjat, slikar.
odludno su djelovala i putovanja Italijom, Rodio se 1895. u Dubrovniku, a umro u Za-
Francuskom i Holandijom. Tokom oblil<o- grebu 1936. Urnjetnidku je akademiju pola-
vanja svoje umjetnidke fizionomije proSao je zio i zavrSio u Zagrebu, a nastavio je studij
fazama u kojima su dielovale konstruktivi-
stidke, a kasnije koloristidke tendencije.
u Italiji. U ranim fazarna dominira izvjesni
primitivizam, a u zrelom djelu njegova opusa
GECAN Vilko, slikar i grafidar. razvio se u glavnog predstavnika na5eg
je 1894. u Mrkoplju. Udio je najprije
Roilen ekspresionizma.
JUNEK Leo, slikar. KREGAR Stane, slikar
Roelen je 1899. u Zagrebu. Siudij slikarstva Roalen je f905. u Zapulama' Studirao je na
dovrSio je na akademiji u Zagrebu, a ubrzo akademiji u Pragu od 1935. traje njegova
zatim oti5ao je u Pariz i tamo se ustalio sve faza nadrealizrna, kojeg je metodu solidno
do danas. Neko je vrijeme radio u dru5tvu izgradio ali je 1939. napuSta. Ve6 u vremenLl
R. Dufyja, koji je znatno djelovao na obliko- prije rata zanimaju ga problemi kubizma,
vanje njegove umjetnidke litnosti. Udestvovao ali oni 6e ga odludno zaokupiti tek 1951. Na-
je u formiranju grupe >Zerrlia<. Njegov li- kon obilne faze plo5noga kubizma, 1953. pre-
kovni izraz, nakon faze >primitivizma< i ne- lazi postepeno na podrudje nefigurativnog
Sto kasnije nadrealizma, razviia se u smislu izraLavanja. Tragovi nadrealizma, koji je na-
apstraktnog slikarstva. pustio jo5 prije rata javljaju se i u kasnijem
dijelu opusa.
KONJOVIC Milan, slikar.
Roden je 1898. u Somboru' Studirao je na
KRSINIC Frane, kipar:
umjetnidkoj akademiji u Pragu, a zatim u Roden 189?. u Lumbardi na Korduli. Utio je
Beiu i Parizu. Od 1924. do 1932. Zivi i radi u industrijskoj Skoli u HorZicama (eSR) a
u Parizu. U ranom je periodu svog stvaranja' zatim na akademiji u Pragu. Iako je radio
na kratko vrijeme, prihvatio metodu kubi- na monumentalnoj plastici, Kr5ini6 je majstor
zrr,ar a kasnije je u okviru ekspresionizma malih figura posebno aktova. Materijal mu
izgradio vlastiti nadin s preteZnim akcentom je kamen i bronza. Stilska oznaka njegove
na elementu boje. Njegov neobiino plodni podetne faze je ekspresionizam koji traje re-
opus joS nije zavr5en, a u posljednje vrijeme lativno kratko; svoj kiparski jezik formirao
pokazuje teZnje za novim rje5enjima. je oblicima bliskim Maillol-u: zatvorenom
punom, formom, melodioznom linijom i distom
KOVACIC Sonja, slikarica. povrSinom.
Roalena je 1894. u BoSnjacima. Akademiju je
zavr5ila u Zagrebu. 1926. odlazi u Pariz i MALES Miha, slikar i grafidar.
stupa u atelje A. Lhotea, koji je na nju iz- Rodio se 1903. u Jeranovu. Studirao je naj-
vr5io utjecaj od presudnog znaienja. Pod tim prije na Akademiji u Zagrebu, zatim u
utjecajem nastaje kubistiiki dio njezinog F."gn, gdje je studij i zavrSio god' 1927'
opusa. Izmedu 1928. i 1934. s kratkim preki- Glavninu njegovog opusa zauzima slobodna
dima boravi i radi u Parizu. i ilustrativna grafika' Polovicom IV decenija
zapodinje period njegovog nadrealistidkog
KRALJ Tone, slikar i grafiiar. slikarstva, koji sa prekidima traje do godina
Roelen je 1900. u Zagorici, mlatli brat Fran- poslije rata.
ceta Kralja, zaietnika i glavnog predstavnika
slovenskog ekspresionizma. Studirao na Aka- MILUNOVIe Uito, slikar.
demiji u Pragu (Stursa). Roelen je 189?. na Cetinju. Udio je slikarstvo
na Akademiji u Firenzi i privatno hod A. FOSTRUZNIK Oton, slikar.
Giaco:nettija. Od 1919. do 1932. Zivi i radi Roelen je 1900. u Pregradi. Slikarstvo je stu-
gotovo r-reprekidno u Parizu, a zatirn u Beo- dirao na akademiji u Zagrebu, a zatim u
gradu. Tu je sudjelovao pri osnivanju Umjet- Pragu i Parizu (kod Lhotea i Kislinga). Su-
nidke akademije. U ranim godinama pariSkog djelovao je u organizaciji grupe >Zemljau, a
iroravka plibliZio se kubizmu, Sto je u nje- nekoliko godina ranije u zajednici s Tabako-
govu nadinu ostavilo trajnih vidliivih tra- vi6em i nekolicinom mladih grafidara izlaZe
gova. U recentnoj maniri traZi kontakt sa laclove, koji po svom karakteru znade antici-
slikarstvom srpskih srednje-vjekovnih fre- pir"anje kasnijih primitivistidkih kretanja u
saka. naSoj likovnoj umjetnosti. Iza toga skrede
prema izvjesnom kolorizmu.
PALAVICINI Petar, kipar.
Roden je 1887. na Korduli. Poslije zavr5enog SI4AJIC Petar, skulptor.
klesarskog naukovanja odlazi u eehoslo- Roden 1910. u Donjem Dolcu. Seljak je. Kao
vadku, gdje najprije udi kiparstvo u lforzi- samouk drvodjelja i rezbar podinje se baviti
cama, a zatim na akademiji u Pragu. Od skulpturom i sa 24 godine samostalno izlaZe
1923. do 192-1. studira u Parizu. U jednoj od u Splitu. Nakon toga sudjeiuje i na izloLbr
raniiih faza svog stvaranja sintetizira pla- ,Zemlje< u Zagrebu. Njegov dosadaSnji opus
stidni oblik do te mjere, da se pribliZuje ku- sastoji se iz pojedinatnih ljudskih tikova ili
bistiikoi jasno6i volumena. iiguralnih kompozicija. Stvara isktjudivo u
PILON VENO, slikar i grafidar. rnateriji drveta.
Roelen je 1896. r"r AjdovS6ini (Slovenija). Stu- SPACAL Lojze, slikar i grafidar.
dirao je slikarstvo na Akademiji u Pragu Roden je 1907. u Trstu. Studirao je slikarstvo
(1919.-1920.) u Firenci (1920.-1921.) Bedu u Veneciji i Milanu. Predratni dio njegova
(7927.-1922.). Nakon 1925. i,wi i radi u Pa- opusa uglavnom karakterizira stvaranje u
rizu. Nakon ekspresionistitkih podeiaka iz- smislu )magidnog realizma<. Bio je giavni i
graCio je naiin iztalavanja u kojem prevla- istaknuti predstavnik toga slikarstva u Trstu.
dava osje6aj za plastidnost volumena i pri- Nakon rata usvaja principe kubizma i krede
bliZava se shva6anjima kubizma. Kasnije je prema apstraktnom slikarstvu. Zivi i radi u
teZiSte njegova slikarstva preSlo na elemenat Trstu.
boje. Djelovala je na njega i neoklasicistidka SUMANOVIe Sava, slikar.
faza Picassa. Pripada medu najprogresivnije Roden je 1896. u Vinkovcima. Poginuo je
slil<are Slovenije dvadesetih godina, a izvr5io ).942. u Srem. Mitrovici. Svr5io je studij sli-
je na suvremeno slovensko slikarstvo znatan karstva na akademiji u Zagrebu. Nastavio je
uticaj. studirati u ateljeru A. Lhotea u Parizu
Glavni je i najdosljedniji predstavnik kubi- na5eg slikalstva i utjcde na velil< broj r-r'rla-

z-r,a u na5em slikarstvu. Kubizam je samo dih liliovnih radnil<a.

UZF,LAC Milivoj, slikar'

Roden je 189?. u lflostaru. Slikarstvo je sttt-
dirao ira akademijama u Zagrebu i Pragu' Na
izloZbama ,Proljetnog Salona< sudjeluje kao
istaknuta pojava' U to vrijeme pokuSao je da
od 300 njegovih djela' svoje oblikovanje u-ivrsti kubistidkim shva-
6anjima. Niie mu bio stran ni ekspresionizam'
TABAKOVIe lvan, slikar. Nakon ranijeg tonskog tretiranja boje, u Pa-
rizr rJzelac oZivljava svoju paiel"u otvoreni-
jim bojama. Od, 1922. Zivi i radi gotovo isklju-
iivo u Parizu.

VIRUS M!,rko, slikar'

Roelen je 1889. u Dje)ekovcu. Seljak' Poginuo
kojima priprema teren za smjer >primitivi-
zma( u-.t^soi liko,rnoj umjetnosti" Kasnija je 1943. u zemunskom koncentracionom lo-
su njego.rd stremljenja preteZno koloristidkog !oru. Ve6 u ranoj mladosti osjetio je sklonost
karaktera. za crtanje, a 1936. podinje se intenzivnije ba-
viii crtanjem i slikanjem. Samouk je, a pri-
TARTAGLIA Marino, slikar' pada krugu seljaka- slikara hlebinske Skole'
Roden je 1894. u Zagrebu. Slikarstvo je stu- i.1rrt, je pone5to pod utjecajem Generaliea'
dirao na akademijama u Fifenzi, Rimu i ali kasnije razviia svoj individualni natin'
Bedu. Na podetku svoga razvoja javlja se u
dru5tvu >metafizidara< De Chirica i Carra' ZIVANOVIC-NOJE Radojica, slikar'
ali iz te pohe brojno nije saiuvano gotovo Roden je 1903. u Beogradu' Podeo je studirati
niSta. Njegovo likovno porijeklo temelji se na Umjetnidkoj Skoli u Beogradu, ali je stu-
ali u ranoj fazi Tar- dil prekinuo. Intenzivno je aktivan u nad-
i elemenata eksPre- ,""lirtidko..t pokretu u Beogradu, kao slikar'
boji. Kasnije se Pri- ilustrator i pisac. U ilustracijama tretira
klanja principima C6zanneovog tretiranja dru3tvenu problematiku. Poginuo je 1944' u
obiika, ali sa sve ve6om teZnjom prema ton- Beogradu.
skom modeliranju. Nakon povratka u zemlju
(1919.) ubrzo se istide kao markantna pojava
ll. Suvremeni autori

AIIASTASIJEVIC Boris, kipar i grafide.r - GEI,{EP,ALIe Ivan.

Beograd. (BitjeSke u I. dijelu).
Roden je 1926. u Seyssuellu u Franucuskoj.
Zapodeo je sttidii skulpl.ure na Acad-6mie des GLIFIA Ol.on, sliliar - Zagteb.
Rocfen je 1914. Porijeklorn je Istranin. Studi-
Bcau.r Arts, a zatim uEi kod Zadkina na
Grand-e Chauinlire u Parizu. Ocl 1953. Zivi i
rao slikarstvo na akademiji u Zagrebu i Pa-
rarJi u Beogladu. rizu. Samostalno djeluje cd gocl. 1938.
AIiC+EI-I-RADO\rANI Piosta, hipar - Zag,"<:b. .rANeIe Olga, kiparica - Beograd.
Rcclen je 1916. u Londonu. Studirao je na Rodena je 1929. u Bii,olju. Studirala je ki-
Aiiaclemiji Brera u Milanu. parstvo na akademiji u Beogradu, a zaiim
prelazi u rnajs'uorsku radionic'.r Tortc Rostan-
BAKIe Vojirr, l.ipar - Zagreb. di6a.
Roclen ic 19i5. u, Bjelovarur. SvrSio jc studij
liiparstva na akaderniji u Zagrebu. Samo- JEVRIC OIga, kiparica - Beograd.
stalno no.str-rpa ocl 1940. Rodena je 1922. u BeograCu. Zavr5il:i studij
na al<ad-erniji u Beogradu 1949. i ocl tada
I''UITK Eucioif Gerharl, slikar i scenograi - djeiuje saroostalno.
Spirt.
Rcdio se 1903. u Beilinu. 1926. zapoieo je Ii-ASTtrL,AlIeIe Ante, slikar - i:'.plrt.
slu:l;.! h.istcrije urnjetr-icsii i fjlo:ofije u Btr- Rodio se 1911. u Podstrani (Poliica). Udio je
linn, a za';im scenografijr"r na. Sholi za rimjet- r-l Obrinoj Skoli u Splitu, a akademiiu zavr-'iio
nitki obrt. Na.l<or Anschlugsa dolazi u Jr-r5go- ie u Zagrebr.r. Svoj je nadin izgraciio borav-
slaviju, gcije djeluje kac sli]<ar i scenograf. kom u Parizu.
DULCIC I',,o. slikar - Dul-,rovnik. ItOBll Bcris, arhitekt i sli"iar - Ljubljana.
Rodcn je 1916. u Dubrovniku. Studij slikar- Roden je 1905. u Ljubljani. Studirao je arhi-
stva. zapodeo ie 11a akacierniji u Zaglei..ru; tekturu u Ljubljani, a silkarstvo na Acad6-
prel<ida ga 19.16. mie de la Grande Chaumii:re ur Parizu. Slika
DZANTONJA Duian, kipar i grafiiar -Zagreb. 'rei od 1925., ali kao slikar nastupa javno
iek nal<on 1945.
Rotlen je Strumici. Kiparsivc je udio
1928. u-
na akademiji u Zagrebu, a dovrSio je studij KoNioVIe Milan,
r-r majstorskoi radionici F. I{r5ini6a. Biografska biljeSka u L d.ijelu.
 sluZbi. Udio je kod Jovana Bijeli6a' Zivio ie
KOZARIC Ivan, kiPar -
Zagreb'
i-t"ai" u Parizu od 1936' do 1941'
;""*"^il1921.'u Fetrinji' ZavrSio je
iit".tti" na akademiji u Zagrebu'
^studii
Samo- MOTIKA Antun, slikar - Zagteb'
stalno djeluje od 1949' ;;;;; i" 1eo2' u Puli' Na akademiji u pre- za-
;;"b" pott"j" studij kiparstva' -a -19.23'samo-
KREGAR Stane,
u I' dijelu' itJ""'tfif.arstvo' Nakon 192?' djeluje
eiogr.ttt a bilje5ka ;;;ilk* slikar' 1e30'-1e3f i 1e35'-1e36'
boravi i studira u Parizu' Bavi se slikar-
KRISTL Vlado, slikar - Zagreb'
noA"r, 1923. u Zagrebu' Samostalno
radi oC' il;;, keramikom, a Privladi ga i rad u ma-
1949.Bio je dlan grupe >Exat<' Izdvaja se iz teriji stakla.
grupe Poietkom 1954' OMeIKUS Petar, slikar - Beograd' studij na
i"i"" l"1sz5. na Koriuli' Poiinje
je 194?' napu5ta
akademiji u Beogradu, ali
f t"ai samosialno' od 1951' boravi u Pa-
f
"ti
tl.zld.
ORAZEM Miroslav, arhitekt i
kipar - Lju-
blj ana.
ffi;; je 1e00. u Liubljani' Studirao
u atel:leru l: ?.:ll,
1;kt"d u Ljubljani, skulpturu je i u ateljern
MALES MihA' etnipl"r." ,, b"'i^u, a radio
(biografska bilje5ka u I' dijelu)' Le Corbusiera'
PICELJ Ivan, slikar - Zagreb-'
re24. u okueanima' elan ie gruPe
;;;;
,Exat 51u i cljeluje u Zagrebu'
POPOUC Mi6a, slikar - Beograd' je studli
djeluje od 1949' ;;;'i" rgzs. u Loznici- zapot'eo
riir,*trti'" na Akad.emiji u Beogradu' ali je
MASCARtrLLI Mario, slikar i
grafiiar - Beo_
;;;; gocline dana napu3ta i od tada. radi
grad. a,_^r^ u Parizu
il;;" je 1919. u Boki Kotorskoj' Akademiltr ,-"-ort"ino. Svoj studij nastavlja
samostalno djeluje
J" ,"rrriio u Beogradu, a
1952./1953.
nakon 1950. P)ZAF- Milos, slikar - Ljubljana'
;;.rt"-;" u Ljubljani'
1925. Studirao.je na
MILOSAVLJEVIC Pecla, slikar - u Lenlingradu'^Tiflisu i Lju-
Beograd'
kod Kragujevca' "XtJ"-i]""la
Ro,:lio se 1908. u LuZnicama [-fi""i, eai" i" diPlomirao 1950'
Diplomirao je pravo i radio u
diplomatskoj
PROTIC Miodrag, slikar - Beograd' SPACAL LOJZE,
Roelen je 1921. u Vrnjadkoj Banji' Svr5io
je (biografske biljeSke u I. dijelu)'
privatno
SRNEC Aleksandar, slikar i kipar - Zagreb'
pravo u Beogradu, a slikarstvo udio
u Beogradu i Pragu. Djeluje kao slikar i Roden 1924. u Zagtebu. U nekoliko ie na-
likovni krititar. vraia kratko vrijeme boravio na akademiji
RASICA BoZidar, arhitekt i slikar - Zagreb' u Zagrebu. Nakon 1949' nastupa samostalno'
Roden je 1912. u Ljubljani. Podeo je studij etan je gruPe >Exat 51<'
arhitekiure u Rimu, a zavrSio ga ie u Za-
grebu 1941. Bavi se slil<arstvom od 1932' a STANCIC Miljenko, slikar i gralltar - Za'
iavno nastupa od 1929. elan
je grupe >Exat greb.
F.odio se 1926. u VaraZdinu' Umjetniiku je
51n.
akademiju svr5io u Zagtebv' Od 1952. dje-
RIBNIKAR Milica, kiPar - Beograd'
Roelena je u Beogradu 1931. ZavrSila je studij
luje i nastuPa samostalno'
kiparstva na akademiji u Beogradu' Sada STOJADINOVIC Ratimir, kipar - Beograd'
..di ,t majstorskoj radionici Tome Rosandi6a' je
Roelen je 1913. u Beogradu' Diplomirao
je primljen u maj-
SAKSIDA Rudolf, slikar ig rafidar - Kopar' pravo, fg+S. konkursom
Roelen 1913. u Gorici. U poietku bavi se ilu- itorsku"radionicu Tome Rosandita'
stracijom i plakatom, a kasnije, oko 1936'
TRSAR Drago, kiPar - Ljubljana'
predaje se slikarstvu i grafici.
Roelen !927. u Planini kod Rakeka' Apsolvi-
SAVINSEK Jakob, kiPar - Ljubljana. rao je akademiju u Ljubljani'
Rotlen je 1922. u Kamniku. Apsolvirao je
akademiju u Ljubljani 1950. i od tada dje- VOZAREVIe Lazat, slikar - Beograd'
luje samostalno. Roeten ie 1925. u Sremskoj Mitrovici' Aka-
clemiju zavr5io u Beogradu 1948' 1952'/1953'
SEDEJ Maksim, slikar i grafidar - Ljubljana' boravio je u Parizu.
Rodio se 1909. na Dobraievu kod Zireh' Stu-
dij je zapodeo na Srednjoj tehnidkoj Skoli u VIIJAKLIJA Lazar, slikar ig rafidar - Beo-
r-juUl;ani, a zatim udi na umjetnidkoj aka- grad.
demiji u Zagrebu. Samostalno djeluje od po- noden je 1914. u Beiu. Slikarstvo je uiio pri-
lovice 30-tih godina. vatno kod Dobrovi6a, a neko je vrijeme ra-
clio kao grafidki radnik u Stampariji'
SMOKVINA Jakob, slikar - Volosko (Opatija)'
Rotlen 1903. na Rijeci. Studirao je slikarstvo
u Pragu (1921.122-) i Zagrebu (1923'). Nakon
duZeg prekida intenzivnije opet radi iza
svr5etka rata.
 V. N Oskar,
Nagovaranje (1930.). Ulje na platnu.
Vel.: 1,740X0,950. Vl. Galerija
l. dio Po6asna dvorana umjetnina, Rijeka. -
VI. JOB Ignjat,
Dalmatinski pejsaZ (cca 1936.) Ulje
Mjere su oznaiene u metrima.
v: vrsrna na platnu. Vel. 0,860X1,000. Sign.:
Vel. : Velitina. Prvi broj oznaduje visinu, a l. d.: Job. Vl. Zvonimir Pudar,
drugi Sirinu. Zagreb. -
Vl. : vlasnik.
srgn. : slgnlrano. VIL JUNEK Leo,
d. : desno, l. : lijevo; g. : gore, d. : dolje.
Autoportret pred zidom (1929.).
Tempera na platnu. VeI.0,500X
0,620. Sign. l. g.: Junek. Vl. Mo-
I. AUGUSTINEIE Antun, derna Galerija, Zagreb. -
Glazbenik (cca 1927.) sadra. V. 1,270.
Vl. Nar. Muzej u VaraZdinu. VIII. Crtad (1940.) ulje nap latnu 1.000X
1,000. Sign.: d. g.: Junek, Paris
La BIJELIC Jovan, 1940. Vl. Radovan IvSi6, Zagreb.
Zena sa iaSom. Ulje nap iatnu. Vel. -
1,009X0,700. Sign. d. d. Bijeli6. Ix. KONJOVIC Milan,
Kompozicija (1922.). Ulje na platnu.
IL DOBROVIC Petar, Vel. 0,380X0,480. Sign.: d. cl.: I(o-
Skarpina (cca 1936.) ulje na platnu. njovi6 22. Vl. autor, Sombor.
Vel. 0,470X0,?20. Sign. d. sred.: P, -
Dobrovi6. Vl. Galerija, Splii. x. Zito (1938.). Ulje nap latnu. Vel.
- 0,710X1,021. Sign. 1. d.: 38 Konjo-
III. GECAN Vilko, vi6. Vl. P. Beljanski, Beograd.
U krimi uije nap latnu. Vel.
(L922.) -
1,085X1,008. Sign. d. d.: Gecan XI. KOVACIC Sonja,
1922. Vl. Milan Gecan, Zagreb. Kupad (1927.). UIje na platnu. VeL.
- 0,815X0,540. Sign. d. d.: Kovatchitch
IV. GENERALIC Ivan, 1927. Vl. autor, Zagteb.
Pogreb Stefa Halaieka (1934.) ulje -
na platnu. Vel. 0,500X0,4?0. Sign.: XI.a KRALJ Tone, slikar, kipar i grafiiar.
l. d.: I. G. Vl. Moderna Galerija, Kompozicija (1922.) drvo. V. 0,5C0
Zagreb. - Vl. Galerija, Rijeka.
 XII. KREGAR Stane, XIX. Autoportret sa Zenom (1933.). Drvo.
Fantazija na terasi (1936.). Ulje na Vel. 0,280. Sign.: M. d. M. Vt.
platnu. Vel. 1,110X1,520. Sign. l. d.: Dr. Slavan Vidovi6, Split.
- VI. autor,
Stane Kregar 1936.
Ljubljana. XX. Konj (1933.). Drvo. Vel. 0.270. Vl.
V. Selan Gliha, Zagreb. -
XII.a KRSINIe Frane,
Njegovateljica ru1a (193?) bronza. XXI. SPACAL Lojze,
ilrl V. 0,300 _ VL Magidna mrtva priroda (1939.).
Ulje na drvu. Vel. 0,545 X0,495.
'f xru. MALES Miha, Sign. l. d.: Spacal 39.
- Vl.
N{aksim
Voda (cca 1936.). Tempera na Sedej, Ljubljana.
platnu.. Vel. 0,680X0,500. Si.gn. l. g.:
Male5. Vl. autor, Ljubijana. XXII. SUMANOVIE Sava,
- Kipar u ateljeu (1921.). Ulje na
XIV. MILUNOVIE MiIO, platnu. Vel. 0,907X0,?30. Sign. d. d.:
Primorski pejzaL, (I92?). UIje na Choumanovitch, Paris 27. Vl.
drvu. Vel. 0,820X0,€t18. Sign. L d.: Moderna Galerija, Zagreb.
Milunovi6 192?. Vl. Moderna Ga-
lerija, Zagreb. - XXIII. TABAKOVIe lvan,
XV. PALAVIEINI PetaT, Tuinjava (192?.). Ulje na platnu.
Portret Rastka Petrovi6a (1922.). Vel. 0,450X0,720. Eign. d. d.: I. Ta-
Mramor. Vel. 0,440. Vl. Narodni bakovi6. Vl. autor, Beograd.
- -
muzej, Beograd. XXIV. TAF,TAGLIA lv1larino,
XVI. PILON Veno, Autoportret (1918.). Ulje na kartonu.
Na Seini (1929.). Ulje na platnu. \rel. 0,340X0,180. Yl. autor, Za-
Vel. 0,500X0,650. Sign. d. d.: Veno greb. -
Pilon, 1929. Priv. vlasniStvo, XXV. UZELAC Milivoj ,
Ljubljana. Autoportret u baru (cca 1922.). Utje
XVII. POSTRUZNIK OtON, na platnu. VeI.0,950X0,710. Sign.
Klek (1929.). Ulje na platnu. Vei. d. d.: Uzelac. Vl. Moderna Ga-
0,838X0,663. Sign. l. d.: PostruZnik lerija, Zagreb. -
29. Vl. Moderna Galerija, Zagreb.
- XXVI. VIRIUS Mirko,
XVIII. SMAJIC Petar, Prosjak (1938.). Ulje na platnu. Vel.
Konjanici (1932.). Dnu'o. Vel. 0,355. 0,940X0,390. Sign. d. d.: M. Virius
Sign.: R. c. 1932. eubes. (?). Vl. Seljadka Galerija, Za-
dr. Slavan Vidovi6, Split. - Vi. 1938.
greb. -
xxvll. Zlvanovrc-NoJE Radojica, DULeIe Ivo,
Privitlenje u dimu (1932.). Ulje na 10 Mrtva priroda (1953.). Ulje na lesonitu.
drvu. Vel. 0,650X0,465. Vl. Vesna Vel. 0,590X0,420. Sign. d. g.: Dulii6 53.
Demajo, Beograd. - Vl. G. N. O., Zagreb.
-
DZAMONJA DuSan,
11. Glava (1953.). Sadra. Vel. 0,280. Vl.
autor, Zagreb. -
ll. Suvremonici Metalac (1953.). Sadra. Vel. 0,680. Sign.
- Vl. autor,
D?am. Zagreb.
ANASTASIJEVIe Boris, GENERALIC Ivan,
i. Na biciklu (1952.). Pedena zemlja. Vel. 12. Pod ru5kom (1944.). Uljena staklu. Vel.
0,510. Vl. autor, Beograd. 0,550 X0,450. Sign. l. d.: I. Generali6
-
2. Akt (1953.). Sadra. Vel. 0,855. Vt. 1943. Vl. Moderna Galerija, Zagreb.
autor, Beograd. - 13 Jogenj- (1953.). Ulje na staklu. Vel. 0,550
X0,420. Sign. l. d.: I. Gen. 1953. Vl.
ANGELI-RADOVANI Kosta, autor, Hlebine. -
3. Portret Dobri5e Cesarita (1952.). Bronza. 14 Mrtva priroda (1953.). Ulje na staklu-
\rel. 0,240. Sign. d. Kar. Vl. autor, Vel. 0,390X0,425. Sign. d. d.: I. Gen.
Zagreb. -
1953. VL autor, Hlebine.
4. Zenski portret (1953.). Bronza- Vel. 0,230. -
Vl. autor, Zagreb. GLIHA Oton,
5. -Ekvilibristica IL (1953.). Sadra. Vel. 15 Autoportret (1953.). Ulje na platnu. Vel.
0,600. Vl. autor, Zagreb. 0,340X0,223. Sign. d. d.: O. c. Vl.
- autor, Zagreb. -
BAKIC Vojin, 16 PeizaL s Krka (1953.). Ulje na platnu.
6- Autoportret (1952.). Bronza. Vel. 0,270. Vel. 0,274X0,350. Sign. d. d.: O. Gliha.
Sign. d. d.: Baki6. Vl. autor Zagreb. Vl.
-Potret autor,
Zagreb.
7. Portret ToSe Dabca- (1953.). Bronza. Vel. 17 A. S. (1952.) ulje nap latnu. Vel.
0,320. Sign. d. d.: Bakie. Vl. autor, 0,925X0,728. Sign. C. d. O. Gliha Vl.
Zagteb. - Galerija Rijeka. -
8. Glava (1953.). Bronza. Vel. 0,250. VI. lANete Olga,
autor, Zagreb. -
18. Sjedeti akt (1953.). Sadra. Vel. 0,780.
BUNK Rudolf Gerhart, Vl. autor, Beograd. -
9. Kompozicija (1952.). Gouache na papiru. JEVRIC OIga,
Vel. 0,290X0,440. Sign. l. g.: R. G. 52. 19. Portret K. A. (1953.). Sadra. Vel. 0,450.
autor, Split. - Vl. autor, Beograd.
-
 KASTELANEIE Ante, KRISTL Vlado,
27 Kompozicija (1952.). Ulje na platnu. Vel'
20. Murve (1952.). Ulje na platnu. Vel' 0,480 0,400X0,?60. Vl. autor, Zagreb.
X0,6?0. Sign. d. d': A. KaStelanii6' - -
Vt. Savjet za Prosvjetu N. R. H. LJUBARDA Petar,
28. Putina (1951.). Ulje na platnu. Vel'
KOBE Boris, 0,695X0,990. Sign. d' d.: Lubarda 1951'
21. Kentaur (1953.). Ulje na platnu' Vel' Vl. Dom odmora C. V. S. S. J.' OPa-
0,315X0,430. Sign. l. d': K. 53. - Vl' -tii a.
autor, Ljubljana.
MALES MihA,
KONJOVIE MiIaN, Striieljanje talaca (1944'). Tempera na
22. Kompozicija 53. (1953'). Ulje u lesonitu' platnu. Vel. 0,500X0,6?0. Vl. autor,
Ljubljana.
-
Vel. 0,850X1,145. Sign' d. d.: Konjovi6
53. Vl. autor, Sombor' MASCARELLI Bruno,
-
22a. Zitno potje (1953.). Ulie na platnu. Vel' 30. Ribarske Zene (1953.). Ulje na platnu.
...Sign....- Vl. autor, Sombor. Vel. 0,5?0X1,000.
-
VI. autor, Rovini
22b. Zito (1953.) ulje na lesonitu. Vel. 0,700X Jt. Susret (1953.). Zeliezna Zica. Vel' 1,350'
1,230. Sign. I. d. Konjovie 53. Vl. autor VI. autor, Rovinj
Sombor.
- -
MASCARELLI Mario,
22c. Mrtva priroda (1953.) ulje na lesonitu Neizvjesnost (1953.). UIje na staklu. Vel
Vel. 1,000X1,318. Sign' l. d. 53 Konjovic. 0,485X0,565. Vl. autor, Beograd.
VI. autor Sombor. .1.)
- Ulje na staklu' Vel'
Porodica (1953.).
0,?80X0,565. Vl. Galerija, Rijeka'
KoZaRIe Ivan. - (1953.)' Ulje na staklu'
34 Rovinjski san
23. Bista (1953.). Sadra. Vel. 0,410. Sign.: Vel. 0,?40 X0,900. Priv' vlasni5tvo,
straga: KoZari6. Vl. autor, Zagreb. Beograd.
-
KREGAR Stane, MILOSAVLJEVIE PedA,
24. Noc u predgradu Ulje nap latnu'
(1953.). 35 Trubad (1952.). Ulje na platnu. Vel. 0,800
Vel. 0,?95X0,900. Sign. d. d.: Kregar 53. X1,205. Sign. l. d.: Peda 1952153. Vl.
Vl. autor, Ljubljana. P. Beljanski, Beograd. -
25. -Sje6anje na francuske katedrale (1953.) 36. Pad Dubrovnika (1953.). Ulje na platnu.
UIje na platnu. Vel. 0,895X0,595. Sign. Vel. 1,295X1,930. Sign. d. d.: Peda 1953
d. d: Kregar 53. Vl. autor, Ljubljana. Vl. autor.
26. ZapuSteno mjesto
- (1953.). Ulje na platnu. 37. -
Triumfalna kapija (1953.). Ulje na platnu
Vel. 0,9?0X1,300. Sign. d. d.: Kregar 53. Vel. 0,?25X0,915. Sign. L d.: Peda. -
Vl. autor, Ljubljana. Vl. Galerija, Rijeka.
-
 MOTIKA Antun, RASICA BoZidar,
38 Collage (1942.). Vle. 0,395X0,412. Sign. 48 Kompozicija (1952.). Tempera i tuS na
d. g.: Motika L942. Vl. K. Angeli-Ra- papiru. Vel. 0,470X0,615. Sign. d. d.: Ra-
dovani, Zagreb. - Sica 52. Vl. autor, Zagreb.
39 Collage (1951.). Vel. 0,2?0X02,00. Sign. 49 Ekvilibar- (1952.). Uije na lesonitu. Vel.
l. g.: Motika 1951. Priv. vlasniitvo, 0,840X0,?80. Sign. d. d.: Ra5ica. Vl.
- autor, Zagreb. -
Zagteb.
OT4EIKUS Petar, RIBNIKAR Milica,
40. Kompozicija 4 (1953.). Ulje na platnu. 50 Figura (1953.). SaCra. Vel. 0,540. Vl.
Vel. 1,2?0)(0,580. Sign. d. d,.: Omdikus autor, Beogracl.. -
53. Vl. autor, Beograd.
- SAKS,IDA Rudolf,
OnAZEM Miroslav, 51 Pejzatz IV. (1953.). Ulje na drvu. Vel.
4l Zenska figura (1952.). Kamen. Vel. 0,600. 0,495X0,595. Sign. l. d.: Salisida. Vl,
Vl. tuto, Ljubljana. au.tor, Kopar.
-
- Terasa (1953.). UJjc na clr:vr-r. Vel. 0,600
PICELJ Ivan,
Kompozicija XL. (1952.). UIje na platnu. X0,500. Sign. d. d.: Sa.lisicia. Vl. ar.rtor,
42
Kopar. -
Vel. 0,8C0X0,640. Vl. autor, Zagreb.
qJ Iiompozicija (1952.).- Ulje na platnu. Vel. SAVINSEK JAKOb,
0,6?5X0,805. Vl. autor, Zagreb. 53 Figura (1953.). Bronza. Vcl. 0,340. Sign.:
- Savin5ek 53. V]. ar-rtor, Ljr-rbljana.
POPOVIE MiEE, -
44 Pijetao (1953.). Ulie na platnt'. Vel. 0,910 SEDEJ Mai.sim,
X0,?40. Sign. d. d.: Mi6a Popovi6 53. 54 Il4r'tva pr:rod:r s JriletL<orn (195i.). Ulje
Vl. autor:, Beograd. - na platnu. Vei. 0,92t'1 X0.?2C. Sign. l. d.:
POZAR I\,Ii1OS, Sedcj 51. Vl. autor, L,iubljana.
55 - (1952.). Ulje na platnu. Vel,
Kon-rpoziciia
45 Apstrakcija (1953.). Ulje na platnu. Vel.
0,08C>(0,790. Sign. cl. d.: PoZar 53. 0,800X0,990. Sign. v. d.: Sedej 1952.
a.utor, Ljubljana. - Vl. Vl. autor, Ljubljana. -
46 Kompozicija (1953.). Ulje na piatnu.. -r/el. SMOKVINA Jakob,
0,650X0,910. Sign. d. d.: PoZar 53. Vl. 56 Portret (1953.). Ulje na platnu. Vel. 0,370
autor, Ljubljana. - X.0,225. Priv. vlasniSivo, Rijeka.
PROTIC Miodrag,
-
SPACAL Lojze,
+l- Jezerska fantazija (1953.). Ulje na 57 Prodaja vaz.a (7944.). Ulie na drvu. Vel^
platnu. Vel. 0,?90X0,950. Vl. autor, 0,540X0,490. Sign. l. d.: Spacal 44.
Beograd. - Vl. Galerija, Rijeka. -
 Ku6e i prozori (1953.). Ulje na platnu. SuSrPnSIe Marko,
Vel. 0,590X0,810. Sign. l. d.: Spacal 53. 65. Primorska crkva (1953.). Ulje na platnu.
Vl. Galerija, Rijeka. Vel. 0,?55X0,515. Sign. I. d.: Su5ter5it
- 1953. Vl. autor, Ljubljana.
SRNEC Aleksandar, -
59 Kompozicija (1953.). Ulje na platnu. Vel. TRSAR Drago,
0,680X0,?90. Sign. d. l.: Srnec 53. Vl. 66 Janica (1953.). Sadra. VeI. 0,550. Vl.
- autor, Ljubljana.
-
autor, Zagreb.
60. I(onj (1953.). Lim. Vel. 0,600. Vl
autor, Zagreb. - VOZAREVI1 Lazar,
Portret Zene (1953.). Ulje na platnu' Vel.
61 Prostorni modulator (1953.). Mjedena 0,495X0,450. Sign. d. d.: Lazar 53' Vl.
Zica. VeI. 0,548X0,494. Vt. iutar, Za- -
greb. - Galerija, Rijeka.
eovjek sa gitarom (1953.). Kazein i
STANeie Miljenko, kreda na platnu. VeI. 1,200X0,950. Sign.
62 Otkrivenje (1952.). Ulje na platnu. Vel. d. d.: Lazar 53. Vl. autor, Becgrad.
0,6?0X0,540. Priv. vlasniStvo, Zagteb. 69
- Kazein i kreda na
Zena i bik (1953.).
-
Sumorni enterijer (1953.). Ulje na platnu. platnu. Vel. 1,500X1,000. Sign. d. d.: La-
Vel. 0,600X0,530. Priv. vlasni5tvo, zat 53. Vl. autor, Beograd.
Zagreb. - -
VUJAKLIJA Lazat,
STOJADINOVIE Ratimir, Ljetna no6 (1952.). Ulje na platnu. Vel.
64. Forma u prostoru (1953.). Lim. Vel. 0,?40X0,5?0. Vl. Leksikografski za-
vod, Beograd.-
- Vl. autor,
0,380. Beograd.

ISPRAVAK
na strani 15. zabunom je reproducirano djelo
"Njegovateljica luZan od F. Kriini6a
iz godine
1952. mjesto istoimene skulpture iz godine 193?.
Izostale su rdprodukcije J. Bijeli6a i Tone
Kralja, jer nisu stigle na vrijeme.

.L-
 glafibko-nakladni zarrocl'
Katalog je tiskala'>TIPOGRAFIJA't
godlne r-r 100C primieraka
Zagreb, m jeseca -n"-"-int*'
ltrojoslagarr r.,ln'at;ot:it'
Tel:nidki savjetnik: st.'-rann - Gel'Lt' - Str:ojari: V' Het''tc-
S'
l. Polonijo, Z. Talan - Meteur':
rich, F. Balija, S' Ribii
Piccl'j Iuan
Naslovna strana i pr-elom:
UMJETNOSTI RtrJEIi:r'
Copyrigh,t bv GAI-ERIJA I-IKOVNIH
i-