Olimp
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Olimp (grč. Ὄλυμπος, Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi. Olimp je i najviša planina Grčke, visoka je 2917 m, a nalazi se u Makedoniji-Tesaliji na koordinatama: 40°05′N 22°21′E.
Planina Olimp
[uredi | uredi izvor]Najviši vrh Olimpa jest Mitikas (Mytikas), što na grčkom znači "nos". Mitikas je najviši vrh u Grčkoj, a početak penjanja na tu planinu počinje od grada Litochoro koji je znan i kao Grad Bogova zbog svoje lokacije. Na Olimpu postoji 46 vrhova viših od 2000 i 47 viših od 1000 metara nadmorske visine.
Olimp je poznat po bogatoj flori s oko 1500 biljnih vrsta, od čega su 23 endemske vrste. Olimp je najviša i najljepša grčka planina koja predstavlja i netaknutu prirodu te je od 1983. pod zaštitom UNESCO-a, a sama je planina nacionalni park.
Prvi zabilježen pokušaj osvajanja Olimpa bio je 1862., ali to nije pošlo za rukom istraživaču Heinrichu Bartu. Ljudska noga na vrh Olimpa kročila je tek 2. augusta 1913., a u ekspediciji su bili Grk Christos Kakalos iz Litohora te Švicarci Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy.
U grčkoj mitologiji, Olimp je dom dvanaest olimpijskih bogova: Zeus, Hera, Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atena, Apolon i Artemida koji su uvijek bili na Olimpu. Bogova nikad nije bilo više od dvanaest, ali su se izmjenjivali još i sljedeći: Heba, Helije, Hestija, Demetra, Dioniz, Had i Perzefona. Kad je Geja rodila Titane, koristili su grčke planine kao tronove jer bjehu ogromni, a sam je Kron sjedio na Olimpu.
Grci su smatrali da Olimp sadrži kristalne ili zlatne palače u kojima bogovi žive. Ulaz u Olimp su velika vrata od oblaka. Palače su sagradili Titani i Kiklopi, a umjetničke predmete i sprave načinio je i iskovao Hefest. Zeusove i Herine odaje bile su na južnom kraju Olimpa te su otuda mogli gledati na gradove Atinu, Tebu, Spartu, Korint, Arg i Mikenu. Na sjevernom kraju koji je gledao prema Makedoniji, nalazile su se kuhinja, prostorija za gozbe, oružarnica i radionice. U sredini živjeli su ostali bogovi. Postojale su i druge prostorije za ostala božanstva, a također i svojevrsni zoološki vrtovi gdje su bogovi čuvali svoje svete životinje. Unutar Olimpa, bogovi žive, spavaju, sude, a hrane se ambrozijom i nektarom, dok ih zabavlja Apolon svirajući liru.
- Zeus - kralj bogova i bog groma, sin Krona i Reje, drži munju koja je simbol njegove moći nad nebesima. Zeus je imao mnoge partnerice i začeo mnoge bogove i božice.
- Hera - kraljica bogova, zaštitnica žena. Bila je Zeusova sestra i žena. Bila je i božica ptica pa su je često prikazivali s paunovima.
- Afrodita - božica ljepote i ljubavi, kćerka Zeusa i Dione. Legenda kaže da je rođena iz mora.
- Apolon - bog Sunca, svjetla i muzike. Prema legendi vozio je kola koja su vukli labudovi i svirao liru.
- Ares - bog rata, sin Zeusa i Here. Poznat po krvoločnosti. Njegovi simboli su kaciga i koplje.
- Artemida - božica lova i mjeseca, zaštitnica djece i životinja, kćerka Zeusa i Lete. Njeni simboli su koplje i srna.
- Atena - božica mudrosti i rata, kćerka Zeusa i Metide, hrabra ratnica koju prikazuju sa kacigom, štitom i kopljem.
- Demetra - božica žetve, plodnosti i ratarstva, kćerka Krona i Reje, često prikazivana kako u ruci drži klasje žita.
- Hefest - bog vatre i obrade kovina, sin Zeusa i Here. Bio je kovač, a simbol mu je nakovanj.
- Hermes - božanski glasnik, bog prometa, sin Zeusa i Maje. Nosi štap, ima krilate pete i šešir širokog oboda.
- Hestija - božica ognjišta i doma, kćerka Krona i Reje.
- Posejdon - bog mora i potresa, Zeusov brat. Povezivali su ga i sa konjima, a uvijek je uza sebe imao trozub, tj. koplje sa tri vrha i četiri podvrha.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Vrhovi Balkana: Olimp, Al Jazeera Balkans, 25. 2. 2016.